kategorije

HRT: KRIZA U TURSKOJ, specijalna emisija (16. 7. 2016.)

'Turci su lojalni prema institucijama i to je presudilo' Posljednji uspjeli državni udar u Turskoj dogodio se 1980. godine. Izveo ga je general Kenan Evren koji je kasnije postao predsjednik. Pomalo je paradoksalno da je u turskom Ustavu donedavno postojao članak koji je vojsci omogućavao intervenciju ako procijeni da su ugroženi sekularni temelji države. Sinoćnji traljavi pokušaj puča brzo je propao pred policijskom intervencijom i valovima naroda koje je na ulice pozvao predsjednik Redžep Tajip Erdoan. Konačni epilog su uhićenja ... več 'Turci su lojalni prema institucijama i to je presudilo'

Posljednji uspjeli državni udar u Turskoj dogodio se 1980. godine. Izveo ga je general Kenan Evren koji je kasnije postao predsjednik. Pomalo je paradoksalno da je u turskom Ustavu donedavno postojao članak koji je vojsci omogućavao intervenciju ako procijeni da su ugroženi sekularni temelji države. Sinoćnji traljavi pokušaj puča brzo je propao pred policijskom intervencijom i valovima naroda koje je na ulice pozvao predsjednik Redžep Tajip Erdoan. Konačni epilog su uhićenja tisuća časnika, smjene tisuća sudaca, strah u oporbi i pretvaranje Erdoana u stvarnog vladara Turske.


Tko stoji iza pokušaja državnog udara i kakve su sve posljedice te krize analizirali su večeras u specijalnoj emisiji o turskoj krizi bivši veleposlanik u Ankari i pomoćnik ministra vanjskih poslova Gordan Bakota, predsjednik Hrvatsko-turske udruge prijateljstva Goran Beus-Richembergh, vojni analitičar Igor Tabak i novinar Hassan Haidar Diab. Iz Istanbula uključo se i dr. Deniz Kuru.

Gordan Bakota, bivši veleposlanik u Turskoj rekao je kako je u Turskoj 50 naših državljana. U stalnom smo kontaktu s njima. Još desetak je građana u zračnoj luci i čekaju let. Situacija je još uvijek nepredvidljiva pa smo upozorili naše građane da ostanu na mjestima gdje jesu, zračnoj luci, hotelima, naglasio je. Prema riječima Bakote, naputak je Ministarstva vanjskih poslova RH da svakako treba izbjeći, odgoditi putovanje u Tursku, a ako je nemoguće onda o putu svakako obavijestiti naše djelatnike u veleposlanstvu.

Goran Beus Richembergh je rekao kako je puč propao jer su, nakon poziva predsjednika, na ulice izišli svi građani, čak i njegovi protivnici. Ono što se događalo izazvalo je revolt u njima, ujedinili su se u zaštiti institucija demokratskog poretka. Richembergh je rekao kako su se i danas u parlamentu ujedinile sve četiri stranke da potpišu zajedničku deklaracij u zaštiti demokratskog poretka. Time su pokazali da ne žele da im vojska kroji sudbinu. Nije mogao odgovoriti tko je i zašto pokrenuo puč, no ponovio je teze koje se provlače tijekom dana, a to je da su krivici dio časnika čija su se imena nalazila na tajnom popisu onih koji su uskoro trebali biti nečasno otpušteni iz vojske.


Vojnom analitičaru Igoru Tabaku je teško reći tko stoji iza ovog udara. Na prvu loptu, moglo bi se reći da su to sekularisti, jer vojska je tradicionalno bila jamac sekularizma. S druge strane, vidi se da se većina vojske nije uključila, ili čak se uključila na strani režima. Predsjednik Erdogan odmah se, i ne baš prvi put kao krivca sjetio klerika Fetulaha Gulena kao krivca. To ima određenog rezona, jer se vidi da su pučisti zapravo manjina. S pučistima iz vojske nije se solidarizrao nitko iz politike. Tko god stoji iza puča, očito je bio malobrojan i vjerojatno zaglavljen u gledanju na stvari iz 1980-ih, kada je bilo jako puno čudnih operativnih stvari, smatra Tabak.

Iz Istanbula se javio politolog Deniz Kuru koji je naglasio da se u ovim trenucima na ulicama skupljaju ljudi jer ih je Erdogan pozvao i danas na prosvjede, kako bi se sačuvala demokracija i država. Ljudi su se odazvali i na taj način izražavaju podršku predsjedniku Erdoganu, rekao je. Po njegovom mišljenju, situacija će se uskoro stabilizirati jer se i u parlamentu pokazalo da su svi uz predsjednika.

Novinar Hassan Haidar Diab nije iznenađen državnim udarom, očekivao ga je i prije. Sa Erdoganom Turska je krenula u radikalizaciju i to će postati veliki problem za par godina, smatra. Vojska je napravila radikalnu pogrešku - dozvolili su mu da se javi i da zove ljude da izađu na cestu što je bilo osnovno za neuspjeh puča. U Turskoj jedino vojska može spriječiti radikalizaciju. Turska je glavna baza đihadista i terorista. Za Erdogan je poguban sukob sa Kurdima, još ulaziti u sukob sa Rusijom - to je nevjerojatno, rekao je.

U posljednje vrijeme među mladima dolazi do većeg interesa za religioznost i time oni postaju podatni za radikalizam, rekao je Beus Richembergh. Dodao je da se društvo održava sekularnim i zbog načina na koji je postavljena hijerarhija u vjerskoj zajednici - kada bi se prepustilo zajednicama da biraju među sobom vjerske vođe došlo bi do jače radikalizacije. Podsjetio je da je poznato da je Turska imala ideju da ponudi svoj koncept zemljama na istoku no to joj nije uspjelo.

Beus Richembergh je istaknuo kako se prvi put u povijesti Turske republike dogodilo da su napadnute institucije. Turci imaju izrazito lojalan odnos prema institucijama i to je bio okidač koji je presudio da građani reagiraju tako kako su reagirali, naglasio je.

Govoreći o svom dojmu Turske, Bakota je rekao kako je gospodarska situacija do sada u zemlji bila dobra, Erdogan je dobro prihvaćen, puno je truda uložio u politiku dobrih međususjedskih odnosa. Pozitivnima je ocijenio Erdoganove poteze i stav u imigratskoj krizi. Zahvaljujući njegovim potezima, i mi imamo dobru situaciju na balkanskoj ruti, istaknuo je Bakota.


Hassan Haidar Diab je obratio pozornost na činjenicu da danas Erdogan govori o dobrim odnosima sa Sirijom. Uskoro će biti pomirenje između njega i Bašara al Asada jer Amerikanci su izigrali Erdogana. Kurdi koji su opasni za nacionalnu sigurnost Turske se šire uz pomoć Amerikanaca. Jedini koji ih može zaustaviti je Bašar al Asad. I sve se vraća na početak. Vojska je morala reagirati i maknuti Erdogana koji je napravio puno šteta, zaključio je.

Bakota je zaključio da je važno da se situacija što prije stabilizira i da se ne dogodi fragmentacija u društvu. Važno je i da se turska vanjska politika uskladi s temeljnim vrijednostima euroatlantizma, dodao je.

Urednik i voditelj: Mislav Togonal manj

Televizija ogledov 261 dodan 12. 08. 2017

Komentarji 0

če želiš komentirati, se


stalna povezava



koda s predvajalnikom



Vpiši email osebe, ki ji želiš priporočiti ogled videa.


Za nadaljevanje se prijavi

Za prijavo uporabi Facebook

Facebook prijava

Za prijavo uporabi geslo

Samodejna prijava



pozabljeno geslo včlanitev